Alergije su posljedica pretjeranog imunološkog odgovora koji nije povezan sa ozljedom ili upalom, a uzrokuju ga alergeni – obično neopasne tvari kao što su pelud ili dlaka kućnog ljubimca. Uobičajeni alergeni su tvari iz okoline, hrana i lijekovi. Najčešći alergeni u tijelo ulaze putem dišnog sustava.
Dodir osjetljivih osoba s takvim tvarima potiče otpuštanje upalnih tvari iz stanica uz razvoj karakterističnih simptoma alergije: curenje, začepljenost ili svrbež nosa, peckanje ili škakljanje u grlu, suzenje ili svrbež te crvenilo i otekline oko očiju, upala očnih kapaka, otežano disanje, iznenadno kihanje, kašljanje, promuklost, glavobolja, kožni ekcemi, povraćanje i proljev.
Alergije može imati svatko, iako se češće javljaju kod osoba koje imaju alergijske bolesti u obitelji. Najčešći klinički oblici alergija su alergijski rinitis, konjuktivitis, rinosinusitis, edem larinksa, urtikarije i kožne alergije, alergijski bronhitis i bronhospazam.
Uobičajeni alergeni: pelud, grinje, spore plijesni, perut kućnih ljubimaca, hrana, ubod kukaca, lijekovi, sastojci hrane.
Alergije se mogu javljati tijekom cijele godine ukoliko postoji cjelogodišnja izloženost alergenu (prehrambenim namirnicama, životinjskoj dlaci itd.) ili sezonski – sezonskom pojavom peludi. Pojava alergija na pelud se podudara s cvjetanjem biljaka čiji pelud uzrokuje alergije, zbog čega je važno poznavati peludni kalendar koji daje podatke o sezoni cvjetanja biljaka koje izazivaju simptome alergije.
Uobičajeni načini ulaska alergena u organizam su: udisanjem (peludi, životinjske dlake i dr.), putem probavnog sustava (orah, mlijeko, bjelanjak i dr.), krvožilnim putem (ubod insekta, injekcija penicilina) ili dodirom preko kože (nakitom od nikla, vuna i dr.). Reakcije na koži kao što je urtikarija mogu nastati i izlaganjem vrućini, hladnoći, pritisku, vibracijama, svijetlu, vodi, tjelovježbi i dr.
Najbolji način sprječavanja alergija je otkrivanje alergena i njegovo izbjegavanje.
ALERGIJA I DJECA
Dob djeteta kod kojeg se manifestira alergija vrlo je važna jer se u određenoj dobi manifestiraju određeni, najčešći, oblici alergijske bolesti:
- dojenčad > atopijski dermatitis, alergije na bjelančevine kravljeg mlijeka
- mlađa dob djece > astma
- starija dob djece > alergije na pelud (alergijski rinitis i konjuktivitis)
SAVJETI HZJZ ZA SPRJEČAVANJE ALERGIJA:
Pelud:
- pratiti biometrološku prognozu
- izbjegavati sušenje odjeće na otvorenom u to doba godine
- radeći van u ili u vrtu koristiti masku za lice kao zaštitu od peludi
- pratiti peludni kalendar o sezoni cvjetanja biljaka
- za prozračivanje prostorija koristiti vrijeme nakon kiše
- kod korištenja klime, redovito čistiti deterđentom, povremeno dezinfekcijskim sredstvom te mijenjati filtre prema uputi
Prašina i plijesan
- poboljšati mikroklimatske uvjete (redovito čistiti prašinu uz osobnu zaštitu maskama i rukavicama)
- kožni i plastični namještaj ima prednost pred tapeciranim
- održavati 30-50 %-tnu vlažnost zraka
- ventilirati kuhinju, kupaonicu i podrum
- redovito mijenjati filtre u sustavima grijanja ili hlađenja
- čistiti ovlaživače zraka da spriječite rast bakterija i plijesni koje vole vlažnije prostore
- preporuka je odstraniti iz kuće namještaj koji pojačano skuplja prašinu, poput tepiha i dr.
Kućni ljubimci
- izbjegavati držanje životinja s krznom ili perjem
- ne dopuštati im boravak u spavaćim sobama i prostorijama u kojima pripremate i poslužujete jelo
- češće čistiti i prati prostirku na kojoj borave
- usisavati podove 2 ili više puta tjedno
- za pranje odabrati krpe koje bolje zahvaćaju čestice prašine i prljavštine
- na ulazu u kuću staviti otirač (na potplatima cipela u prostoriju unosimo većinu nečistoće u dom – 70%) i prezuti se u kućne papuče
- obuću redovito čistiti i držati blizu ulaza u kuću
- nakon boravka u prirodi promijeniti odjeću, a kod preosjetljivosti dodatno se otuširati
PELUDNI KALENDAR
Peludni kalendar je grafički prikaz peludnog spektra u zraku, a najčešće se izrađuje za razdoblje od godine dana te zasebno za svako biogeografsko područje.
Jako alergenu pelud ima:
drveće lijeske, johe i breze, a od korovnih biljaka pelin i ambrozija te pripadnici porodice trava.
PROGNOZA
Oko 90% alergija na hranu nestane kad dijete napuni 3 ili 4 godine (primjerice, na kravlje mlijeko i agrume). Alergije na orahe, soju, grašak i plodove mora uglavnom traju doživotno. Dok se neka djeca potpuno riješe svojih alergija, druga djeca zamijene jednu alergiju (na mlijeko) nekom drugom (peludna).