01 2060 713 | 099 6096 790

Logoped

Logoped je stručnjak za prevenciju, detekciju, dijagnosticiranje i tretman komunikacije, jezika, govora i glasa u svim dobnim skupinama. U dječjem vrtiću ponajprije prati razvoj jezika, govora i komunikacijskih vještina djeteta.

Suradnjom s odgajateljima i roditeljima logoped radi na prevenciji poremećaja i poticanju govorno-jezičnog razvoja sve djece, a naročito kod djece s faktorima rizika. Pruža podršku odgajateljima u odgojno-obrazovnom radu te stručnim znanjima i djelovanjem ima za cilj podizati kvalitetu odgojno-obrazovnog procesa. Neposredno radi s djecom s govorno-jezičnim i komunikacijskim poteškoćama. Provodi trijažno ispitivanje govora s ciljem početnog utvrđivanja stupnja teškoće. Izrađuje stručna mišljenja u suradnji sa stručnim timom.

Razvoj govora

Prve tri godine djetetova života kritičan je period zbog fizičkog i mentalnog  sazrijevanja. Kroz taj kritični period vrlo bitnu ulogu imaju roditelji. Njihova uloga je upoznati svoje novorođeno dijete i ostvariti blisku vezu s njim kako bi mu pomogli da se osjeća sigurno u okolini u kojoj raste.

Razvoj govora, jezika i komunikacije započinje od samog rođenja. Od samog rođenja bitno je komunicirati s djetetom, pričati mu dok ga kupate, hranite i presvlačite.

Za uredan govorno-jezični razvoj djeteta potrebno je zadovoljiti određene uvjete kao što su biološki, psihološki i sociološki procesi sazrijevanja. Prvo moramo utvrditi kakav je djetetov slušni status i jesu li svi organi potrebni za govor razvijeni. Dijete od samih početaka osluškuje govor oko sebe. Vrlo bitno je da roditelj od rođenja djeteta ostvari svakodnevnu i učestalu komunikaciju sa svojim djetetom, te da mu bude uzoran model jer dijete govor usvaja slušajući i oponašajući ga.

Kad se dijete rodi prvi i najbitniji signal kojim dijete odašilje signale roditeljima i okolini je plač.

Između 3. i 5. mjeseca javlja se razdoblje vokalne igre gdje dijete počinje igru sa svojim govornim organima te se javlja vokalizacija i brbljanje; proizvodi dulje i kraće glasove. Dijete počinje reagirati na svoju okolinu.

Nakon nekog vremena dijete ulazi u fazu predkanoničkog brbljanja (dijete spontano stvara slogovne kombinacije “ba”, “na”, “ma”, “de”). Do ovog razdoblja glasanje djece  je univerzalno neovisno o govorno-jezičnom području u kojem dijete odrasta. Zanimljiv je i podatak da djeca oštećena sluha isto tako do te faze zvuče jednako kao i uredno čujuća djeca.

Ono što je bitno za naglasiti je to da djeca u vokalnoj fazi usvajaju ritam i intonaciju govora osluškujući govor odraslih.

Između 6. i 10. mjeseca javlja se faza kanoničkog brbljanja i dijete ponavlja iste slogove više puta ma-ma, ba-ba, ta-ta. Upravo ti slogovi imaju fonološki oblik riječi (slično zvuče) te upravo zato okolina na njega reagira kao na riječi sa značenjem iako to još nisu prave prve riječi. Na taj način se stvaraju povoljni uvjeti za daljnji razvoj djetetovog jezika i govora. Kašnjenje kanoničkog sloga je jedan od mogućih prediktora za kašnjenje jezičnog razvoja.

10 mjeseci dijete puno brblja, kombinira različite slogove te na taj način “riječi” slaže u “rečenice” te okolina ima dojam da dijete govori nekim svojim jezikom. Tu fazu nazivamo faza žargona koja dijete uvodi u pravi odrasli govor.

Između 9. i 15. mjeseca javljaja se prva riječ sa značenjem te počinje govorno razdoblje u kojem se dijete počinje aktivno služiti govorom i jezikom.

Između 18. i 20. mjeseca dijete počinje slagati prve rečenice te naglo proširivati rječnik i to oko 50 novih riječi mjesečno pa ih u dobi od dvije i pol godine poznaje oko 1000.

Dijete bi do 3. godine života trebalo usvojiti bazu materinskog jezika što se smatra bazičnim za daljnji razvoj govorno-jezičnih procesa.

U dobi od 3 do 4 godine godine dijete bi se trebalo služiti višečlanim rečenicama koje bi trebale biti pretežno gramatički točne. Važno je obratiti pažnju i na to koliko dijete razumije. Tako bi u toj dobi dijete trebalo razumijeti zapovijedi koje uključuju više od dva pojma, upotrebu negacije, osnovne prijedloge, iskaze o prošlim i budućim radnjama.

Pravilan izgovor svih glasova trebao bi imati do 5 i pol godina.

Do 7. godine života djetetov govor bi trebao biti sadržajno raznolik, izgovor svih glasova korektan te bi trebalo imati usvojene predvještine čitanja i pisanja što mu omogućuje da bude spremno za daljnje usvajanje, učenje i primjenu novih sadržaja te da što bolje savlada školsko gradivo.

Kako roditelji mogu potaknuti jezično-govorni razvoj ?

Tempo razvoja govora ovisi jednim dijelom o genetici, temperamentu djeteta, ali i o okolini u kojoj dijete živi te poticajima kojima je dijete svakodnevno izloženo. Od samog rođenja bitno je komunicirati s djetetom, pričati mu dok ga kupate, hranite i presvlačite. Oponašajte svoje dijete, njegov smijeh i izraze lica. Što više vremena provodite u igri. Pratite što je određenim trenucima djetetov interes. Svaki korak i plan koji roditelj ima treba djetetu verbalizirati, ukazati mu na ono što se događa oko njega i na taj način će dijete najbolje doživjeti i upoznati svijet oko sebe. Svakodnevni trenuci kao što su zajedničko čitanje ili komentiranje slikovnica, odlazak u trgovinu, pranje suđa trebaju biti popraćeni govorom jer poticanje govorno-jezičnog razvoja odvija se svakodnevno i kontinuirano. Dijete treba osjetiti da je uključeno u vaše razgovore kada je u vašem prisustvu.

Zašto je bolje ne ostavljati dijete pred televizorom?

Znamo da je današnji način i tempo života ubrzan i da smo zaokupljeni s puno obaveza koje ne možemo odgoditi i često se događa da roditelji svoju djecu ostave pred televizorom i tako ukradu malo vremena za sebe. Djetetovom mozgu je potrebno više vremena da obradi neku poruku te stavljajući dijete pred televizor izlažemo ga prevelikoj količini informacija koje se mijenjaju velikom brzinom, a to štetno djeluje na dijete.

Provodeći vrijeme pred televizorom dijete na neki način usvaja “iskrivljen“ način govora i sve manje vremena provodi sa svojim vršnjacima, a znamo da je druženje i igra s vršnjacima poticajna za spontani razvoj govora.

Bitno je naglasiti da je svako dijete individua za sebe i razvija se individualnim tempom.

I zato je zadaća roditelja, stručnjaka i društva općenito da zajedno pomognu djetetu da na što jednostavniji  način  razvije vještine i stekne znanja koja će mu jednog dana osigurati samostalno funkcioniranje i bolji život.

Logopedinja:
Antonija Kustura, prof.logoped

Radno vrijeme:
Ponedjeljak – četvrtak: 08:00 - 15:00 h
PO Nespeš petak: 08:00 - 15:00 h

Kontakt:
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.